»Ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao – Isusa Krista.« (Iv 17,3)
Shadow

Sveto Pismo

Tragom djela i misli apostola Pavla (12)

Tragom djela i misli apostola Pavla (12)

Novi zavjet
Od povijesti do sadašnjosti spasenja Uzevši riječ Pavao se osjetio vrlo posebno, nekako svečano i gotovo uzvišeno, što opet nije utjecalo na njegov osjećaj malenosti i neznatnosti pred otajstvom koje je trebao navijestiti. Nije to bilo uzbuđenje, a ni trema pred nastup, premda je svaki put kad bi progovorio osjećao određenu mješavinu jednog i drugog. Za njega propovijedati nije značilo pokazivati svoje znanje, nego naviještati pravoga Boga, njegovu istinu i ljubav, te u isto vrijeme doći do srca ljudi nudeći im riječi utjehe, kako su i sami tražili. Povijest spasenja Već je više puta propovijedao, i svaki put iznova pitao se što reći. Nije htio biti automat što izbacuje riječi, nego svjedok koji prodire u bit stvari. Zato je i ovaj put, u sinagogi Antiohije pizidijske, odlučio progovori...
Tragom djela i misli apostola Pavla (13)

Tragom djela i misli apostola Pavla (13)

Novi zavjet
Pavlovo evanđelje židovima Pavao je osjetio ganuće govoreći o Božjem planu spasenja u židovskoj sinagogi u Antiohiji, a kad je izgovorio sveto ime Isusovo prošli su ga trnci. Znao je da je dodirnuo dubine Božjih tajni kojih čovjek nije dostojan i koje nikad do kraja ne može dokučiti. A kad je dotakao tu strunu, srce mu je zadrhtalo poput žica harfe, pa se nakon suzvučja s Božjim srcem odredio uskladiti i sa srcima i ušima svojih slušatelja govoreći im o konačnom ostvarenju Božjih obećanja. A njegova su obećanja vjere predostojna, dok je čovjek redovito u neznanju glede uzvišenih Božjih planova, pa i glavari i starješine koji svake subote čitaju Božju riječi, bili su u neznanju ne upoznavši način na koji će Bog ispuniti svoja obećanja dajući Izraelu Spasitelja. Isus i Pismo A ta dodirna ...
Tragom djela i misli apostola Pavla (14)

Tragom djela i misli apostola Pavla (14)

Novi zavjet
Zidovi, kamenje i prašina Pavlova propovijed u sinagogi ostavila je snažan dojam na prisutne,ne samo na Židove nego i na bogobojazne pridošlice. Veselio se što su se sami preporučili njemu i Barnabi za daljnju pouku želeći do kraja primiti riječ istine. Radost mu je bila promatrati Božje djelovanje u srcima vjernika, te ih je sa svom gorljivošću poticao da ustraju u vjeri, dok je nestrpljivo iščekivao sljedeću subotu da nastavi započeto djelo. Pred zidom tvrdokornosti Činilo se da će te subote uspjeh biti mnogo veći nego prvi put, jer se zgrnuo cijeli grad, i pogani i židovi, čuti riječ Gospodnju. Ali kako to redovito biva, Božja riječ izaziva i razdor. Ona razdjeljuje dobre od zlih, gorljive od polovičnih, iskrene od dvoličnih. Cijena je to njezine jasnoće i svjetla kojim se raspršuje ...
Prvi izvještaj o Stvaranju: konfliktnost čovjekovog postojanja

Prvi izvještaj o Stvaranju: konfliktnost čovjekovog postojanja

Stari zavjet
Jedan židovski spis (Gen. Rabbah VIII,5) želi reći izreći misao da je čovjek gotovo nemoguć projekt. On kaže ovako: kad se Bog pripremio da stvori čovjeka, podijeliše se anđeli koji su mu u službi. Jedni govorahu: da, stvori ga; drugi: ne, nemoj ga stvoriti. Anđeli Ljubavi i Pravde su željeli da čovjek bude stvoren, ali anđeli Istine i Mira su se protivili. Bit će lažljivac, govoraše Istina; bit će svadljivac, govoraše Mir. Ali, Ljubav i Pravda na to rekoše: a tko će nas ostvarivati ako ne čovjek? I dok su oni raspravljali, upita ih Bog: dobro, o čemu raspravljate? Čovjek je upravo ovaj čas stvoren! Konfliktnost čovjekovog postojanja, koju tako slikovito izražava navedeni tekst, naznačena je i u Prvom izvještaju o Stvaranju (Post 1,1-2,4a). On otvara pogled na različite odnose u koje ulaz...
Prvi izvještaj o stvaranju čovjeka (Post 1,1-2,4a)

Prvi izvještaj o stvaranju čovjeka (Post 1,1-2,4a)

Stari zavjet
Ukratko o nastanku Starog Zavjeta Stari Zavjet je zbirka spisa koji su nastali u periodu dužem od 1000 godina povijesti izraelskog naroda. Smatra se da je SZ prvotno postojao u vidu usmenih predaja (tradicija). One su predaje kolale stoljećima, ponekad bile zapisivane, ali i prerađivane, tako da su konačni oblik zadobile stoljećima kasnije. U doba kralja Salomona (X. st. pr. Kr.) došlo je do formiranja novog društvenog sloja – pisara. Smatra se da su se tada počele zapisivati najstarije pisane tradicije SZ-a. Nastajanje SZ-a bio je stoga dug proces. Abraham se pojavio u 19. st. pr. Kr. a Petoknjižje je dobilo svoj konačni oblik tek negdje u 5-4. st. pr. Kr. Povijesne knjige obuhvaćaju vrijeme od Jošue (13. st.) pa sve do 1Mak (1. st.); mudrosna književnost započela je sa Salomonom u 10....
Govor na Gori (Mt 5-7)

Govor na Gori (Mt 5-7)

Sveto Pismo
Matejevo Evanđelje sadrži 5 govora a svaki od njih je obilježen drugim tematskim interesom. Govor na gori (Mt 5-7) je prvi i najvažniji jer u njemu su trasirane temeljne linije Kraljevstva kojeg je Isus došao navijestiti. Od prvih vremena kršćanstva, a isto tako i danas, ova tri poglavlja prvog Isusovog govora prema sv. Mateju žarište su koje je zapalilo plamen Evanđelja u mnogim srcima; ovaj govor je, kaže se, Evanđelje Evanđelja! Na početku svog Evanđelja Mt je želio iznijeti temeljne odrednice Kraljevstva u svjetlu kojih treba promatrati sve ostalo što slijedi. Mnoštvo je nakon Govora ostalo zaneseno njegovim naukom (7,28-29), ne kao onaj tko nazoči nekakvoj akrobatici ili kad od smrtne opasnosti ostane bez daha: zaprepaštenje dolazi od onog božanskog, od njegovog autoriteta ko...
Uvod u Sveto pismo

Uvod u Sveto pismo

Sveto Pismo
Ovaj prilog predstavlja kratak uvod u Sveto pismo, iz kojega se može dobiti jedna cjelovitija slika i mogućnost upoznavanja određenih okolnosti koje je dobro znati i imati u vidu kako kod razumijevanja i tumačenja te svete knjige, tako i kod svakodnevnog korištenja u smislu duhovne hrane.  1. Podjela i nastanak Sv. pisma Riječ Biblija izvorno dolazi iz grčkog jezika, ali je do nas došla preko latinskog. Naime, grč. riječ biblion znači knjiga, a njezina množina biblia označava knjižice, što je pravilan prijevod riječi Biblija. Latinski je jezik od te imenice načinio riječ biblia sa značenjem knjiga. Biblija ili Sveto pismo je tako za nas istovremeno jedinstvena knjiga koja predstavlja Božju objavu ljudima i zbirka od 73 knjižice (46 u SZ i 27 u NZ) koju su napisali mno...
Uvod u Stari zavjet

Uvod u Stari zavjet

Sveto Pismo
I. PETOKNJIŽJE 1. Uvod u Petoknjižje Naziv Petoknjižje označava prvih pet knjiga u Bibliji. To su: Postanak (Post), Izlazak (Izl), Levitski zakonik (Lev), Brojevi (Br) i Ponovljeni zakon (Pnz) - Genesis, Exodus, Leviticus, Numeri i Deuteronomium. Još se naziva i Pentateuh (što na grč. znači pet svezaka), Tora i Zakon. U Petoknjižju je obuhvaćeno vrijeme od Abrahamova poziva do Mojsijeve smrti, tj. od oko 1900. god. pr. Kr. do oko 1250. god. pr. Kr. Tematski je Petoknjižje podijeljeno u dva dijela: u prvom prevladava govor o patrijarsima, tj, govori se o Abrahamu, Izaku, Jakovu i Josipu, a u drugom se govori o Mojsiju. Ta dva dijela imaju svoj predgovor u izvještajima o stvaranju i tekstovima o prapovijesti (Post 1-11). Oni nisu povijesni izvještaji, nego je u njima sa...
Prispodobe o kraljevstvu Božjem (Mt 13)

Prispodobe o kraljevstvu Božjem (Mt 13)

Sveto Pismo
Pojašnjenje nekoliko prispodoba iz 13. poglavlja Matejeva evanđelja... SIJAČ (Mt 13,3b-9.18-23) Isus kaže kako je neki sijač izašao sijati i dok je sijao nešto sjemena je palo uz put, nešto na kamen, nešto u trnje, a konačno nešto i na plodnu zemlju. Samo to zadnje sjeme urodilo je plodom. Dok to priča, Isus ima u vidu palestinskog seljaka koji sije po polju koje je prepuno kamenja, puteljaka od utabanih nogu, korova i sl.; dakle polje se ne razlikuje puno od puta. Seljak nosi vreću sa sjemenom prebačenu preko lijevog ramena tako da mu visi niz leđa. Desnom rukom vadi sjeme i baca ga na sve strane. Ne trudi se puno točno bacati sjeme po najboljim dijelovima zemlje, jer su oni svakako razbacani i ne bi tako bio ništa sigurniji urod. Zemlja je, naime, slična onoj u Dalmaciji;...