Petak, 30 listopada

Oznaka: religije

Vjera u jednoga Boga
Lectio Brevis

Vjera u jednoga Boga

Prošli smo put govorili o čovjekovu traganju za Bogom. Vidjeli smo da su tako ljudi prošlosti, Rima i Grčke, vjerovali u više bogova te razne mitove i legende. Iako je čovjek svojim razumom, tehnologijom i znanošću uspio odgovoriti na neka pitanja prošlosti, mnogo temeljnih ljudskih pitanja je ostalo neodgovoreno. Zato nas ne treba čuditi da religije postoje i danas. Važno se upoznati s bitnim oznakama tih religija da bismo bolje mogli razumjeti ljude i kulture s kojima se susrećemo. U ovom ćemo se videu stoga upoznati s dvije monoteističke religije. Kad kažemo „monoteističke“ ili „monoteizam“ onda time želimo reći da govorimo o religiji prema kojoj postoji samo jedan Bog. Najveće takve religije su kršćanstvo, islam i židovstvo. Židovstvo ili judaizam je vjerojatno najstarija monoteistič...
Traganje za Bogom
Lectio Brevis

Traganje za Bogom

Ljudi oduvijek razmišljaju o smislu života te sebi i drugima postavljaju brojna pitanja: Zašto postojimo? Odakle dolazimo i kamo idemo? Zašto umiremo? Ima li života nakon smrti? Odgovore na ta i mnoga druga teška pitanja, između ostalih, pruža i religija. Religija je naziv za skupinu vjerovanja i obreda karakterističnih za neku zajednicu. Budući da zajednice imaju različite odgovore, odnosno različita vjerovanja i obrede govorimo o različitim religijama. Neke od njih postoje i danas, a o nekima znamo samo na temelju arheologije i povijesti. Tako su prve religije često nazivane primitivnima jer su ljudi vjerovali da iza sasvim prirodnih pojava poput poplava, potresa i grmljavina upravljaju neke duhovne sile ili da na iste mogu djelovati svojim obredima. Tako su pokušavali prizvati kišu il...
Židovstvo [video]
Lectio Brevis

Židovstvo [video]

Grad Jeruzalem sveto je mjesto triju monoteističkih religija svijeta. Najstarija i prava zvijezda među njima je židovstvo. Iako postoje sumnje da su Židovi (Hebreji ili Izraelci) oduvijek bili monoteisti, upravo su oni ideju monoteizma doveli do krajnjih granica i u konačnici čvrsto prianjali uz nju. Vjerovati da postoji samo jedan Bog bila je čudna i neobična ideja u vrijeme kad je svaki dom imao svog božanskog zaštitnika. No, krenimo redom. Povijest Iako korijeni židovstva možda sežu sve do postanka svijeta te Adama i Eve, sama religija, u uskom smislu te riječi i prema dostupnim znanstvenim otkrićima seže do neke 2.000. godina prije Krista. Iako ne postoji neki jasan utemeljitelj ove religije, ako se mora birati, otac je izraelskog naroda Abraham. Njegov sin Izak i unuk Jakov ...
Vrste i ključni pojmovi religija [video]
Lectio Brevis

Vrste i ključni pojmovi religija [video]

U prošlom smo videu tek zagrebali malo ispod površine i već smo vidjeli da je religija usko vezana uz čovjeka i pokušava mu ponuditi odgovore, oblike ponašanja i vjerovanja koja se tiču najdubljih ljudskih pitanja. To su vrlo teška pitanja i stoga ne čudi da u svijetu postoji mnoštvo religija. Uz to, postoji mnoštvo pojmova koje valja razumjeti da bi se shvatilo religiju. Ovdje ćemo pokazati najvažnije vrste, oblike, elemente i pojmove u religiji. Već u prošlom videu dotaknuli smo se ideje mita i svetih tekstova. U pejorativnom smislu, dakle, kad se želite nekome narugati, onda pojam mit ima negativno značenje. Vjerovati u mit znači vjerovati u pričice za malu djecu koje nemaju veze sa stvarnošću. No mit ne mora nužno biti lažna priča. U svojoj biti to je samo priča. Obično za cilj ...
Čovjek i religije [video]
Lectio Brevis

Čovjek i religije [video]

Religija je jedan čitav svijet za sebe. To je fascinantan, čudesan svijet, prepun uzbudljivih priča o zmajevima, anđelima i demonima. Borba je to dobra i gospodara zla. Zbog religije se vode ratovi, svrgavaju brakovi, države i civilizacije. Ona obuhvaća razne obredne i okultne prakse, istovremeno mijenja čitav svijet i tiče se svakog pojedinca ma kako malen bio. Krenimo redom: što je to religija? Religija je jedan čitav sustav vjerovanja, obreda, ponašanja, tekstova, mjesta, proroštva, natprirodnog i duhovnog. Sâm pojam „religija“ pomalo je konfuznog podrijetla, ali tako je to općenito s religijom. Malo je toga 100% sigurno. Obično se prevodi kao „ponovni odabir“ ili „ponovno povezivanje“. Utoliko biti religiozan znači biti onaj koji će dvaput promisliti prije nego nešto odabere. I...
Islam – monoteistička religija koja priznaje Krista prorokom, ali ne i Bogom
Ekumenizam, Vjeronauk - srednja škola

Islam – monoteistička religija koja priznaje Krista prorokom, ali ne i Bogom

Uz evanđelja, koja nam donose Kristov život i ono što je On naučavao, kršćani otpočetka posebno veliko poštovanje iskazuju svetom Pavlu i onome što nam je ostavio zapisano u svojim poslanicama. Sveti Pavao je bio izvrstan teolog, koji nam je pojasnio otajstva Božjeg djela spasenja, naglašavajući da je jedini Spasitelj svijeta Isus Krist, pravi Božji Sin. Jasno je dao do znanja da je Božja Objava u Kristu dovršena i da bi bilo kakva nadopuna ili izmjena označavala nuđenje lažne objave. Tako je u Poslanici Galaćanima zapisao vrlo oštre riječi: “Ali kad bismo vam mi, ili kad bi vam anđeo s neba navješćivao neko evanđelje mimo onoga koje vam mi navijestismo, neka je proklet!” (Gal 1,8). Te nam njegove riječi stavljaju pred oči činjenicu da smo pozvani isključivo vjerovati pravom i jedinom ...
Kršćanstvo – religija utjelovljene Božje Riječi
Povijest Crkve, Vjeronauk - srednja škola

Kršćanstvo – religija utjelovljene Božje Riječi

Uvod Da bi se lakše klasificirale, religije se obično dijele na nekoliko vrsta. Prema jednoj podjeli, razlikuju se prirodne od objavljenih, pri čemu su prirodne religije one koje su nastale od ljudi, tako što su ljudi zaključili da mora postojati Bog ili božanstva, a objavljene su religije one koje tvrde da im se Bog objavio, a to su židovstvo, kršćanstvo i islam. Drugi će prirodne religije nazivati uzlaznima, a objavljene silaznima. Također, neki će govoriti o monoteističkim, a drugi o politeističkim religijama, itd. Nijedna od tih podjela nije za kršćane prihvatljiva, jer je kršćanstvo bitno drukčije od svih drugih religija, s obzirom da se jedina prava i potpuna Objava zbila u Isusu Kristu, pravom Bogu i pravom čovjeku. Jedini je Isus Krist Otkupitelj ljudi i zato se kršćanstvo n...
Židovstvo – objavljena monoteistička religija
Ekumenizam, Vjeronauk - srednja škola

Židovstvo – objavljena monoteistička religija

Danas se obično religije vole dijeliti na prirodne i objavljene, silazne i uzlazne ili politeističke i monoteističke. Nijedna od tih podjela, gledano iz perspektive nauka Katoličke Crkve, nije baš sretno zamišljena i zato im se treba pristupati oprezno. Prirodne religije su one u kojima su ljudi, nekada poznati, nekada nepoznati, tijekom povijesti zaključili da mora postojati nešto što ih nadilazi, pa su osmislili određeni sustav vjerovanja. Tako su nastali npr. hinduizam, budizam, konfucijanizam, zoroastrizam, šintoizam, stare egipatske, sumerske, grčke i rimske mitologije itd. Sve njih, dakle, možemo svrstati u skupinu religija koje nazivamo prirodnima, ponekad uzlaznima, a ponekad politeističkima ili religijama bez božanstva i osobnoga Boga. Njima kao druga strana medalje stoje obja...
Politeističke religije i religije bez božanstva i osobnoga Boga
Ekumenizam, Vjeronauk - srednja škola

Politeističke religije i religije bez božanstva i osobnoga Boga

Politeističke religije su one u kojima se vjeruje u više bogova. Osim drevnih mezopotamijskih, egipatskih, grčkih ili rimskih mitologija, tu se danas ubrajaju hinduizam, djelomično budizam i šintoizam, kao i preživjeli oblici različitih primitivnih religija. U religije bez božanstva ili bez osobnoga Boga mogu se ubrojiti konfucijanizam, taoizam, zoroastrizam, sikizam itd. Sve su te religije najvećim dijelom rasprostranjene diljem Azije, ali ih manje-više danas pronalazimo u svim dijelovima svijeta. Učenje Katoličke Crkve poziva na poštovanje prema svim religijama u kojima prosijevaju zrake istine, pa se tako i u traganju politeista i pripadnika onih religija koje ne poznaju osobnoga Boga može gledati žeđ za svetim, no svakako treba imati u vidu posebnost i neusporedivost kršćanstva s t...