Utorak, 27 srpnja

Oznaka: blagoslov

Blagdanski blagoslov
U sjeni krila Tvojih

Blagdanski blagoslov

Jednog ljetnog predvečerja dvoje ljudi iz grada koji su bili na godišnjem odmoru u jednom seoskom domaćinstvu, dok su šetali  seoskom ulicom vidjeli su dvoje starijih ljudi kako sjede ispred svoje kuće na klupici. Prišli su im i zapodjenuli razgovor. Gradski su se posjetitelji nemalo iznenadili kada su čuli da to dvoje starih ljudi baš nikada nije bilo na godišnjem odmoru. Zacijelo je to strašno, rekli su im. Na to im je starac rekao: „Ne, uopće nije strašno. Naravno da se mi znamo i odmarati i opuštati. Vidite, svaka naša godina imala je svoje blagdane. Svaki naš tjedan imao je svoju nedjelju. I svaki naš dan imao je trenutke kao što je ovaj…“ Trenuci odmora silno su važni. Na poseban način tjedni odmor. Nije čudo da se u onim davnim vremenima – kada godišnji odmori nisu postojali – ja...
Ljubav ide kroz želudac!
Iz brige za zajednički dom

Ljubav ide kroz želudac!

U korizmenom vremenu mnogi se odričemo raznih oblika ponašanja, a najčešće se odričemo neke hrane, jer postom želimo umrtviti svoje tijelo i odreći se uživanja. Dok postimo i odričemo se slasnih zalogaja misli nam ipak lete prema hrani i napasti nas privlače da se dobro najedemo. Pokušavamo se ipak oduprijeti i izdržati u odricanju. Mislimo da ćemo upravo odricanjem od hrane pokazati svoju veću ljubav prema Bogu. No u središtu naše pozornosti tijekom korizme ne bi trebalo biti odricanje od hrane. Upravo suprotno. Korizma nas poziva propitati svoje stavove prema hrani koju blagujemo i onome što jedemo. Hrana – izraz Božje ljubavi Velika je veza između hrane i ljubavi. Ovo nije samo narodna poslovica nego i velika teološka istina. Već na samim početcima biblijski teksto...
Dar zemlje i zahvalnost za njezine plodove
Iz brige za zajednički dom

Dar zemlje i zahvalnost za njezine plodove

Za izraelski narod i njegovu vjeru zemlja je uvijek smatrana darom. To uvjerenje ucijepljeno je i u kršćansko vjerničko ponašanje. Po darovima plodnosti zemlje uspostavlja se duboka veza između vjerničkog naroda i Boga. Zaborav činjenice darovanosti plodova zemlje ponižava nas same i uništava nam mogućnost da puni zahvale Bogu u njima uživamo. Biblija svjedoči da čovjek treba najprije primijetiti Božje darove. Priznavanje i potvrđivanje obdarenosti zemljom je temelj zahvalnosti. Zemlja je Božji dar Bog je Stvoritelj i vrhovni gospodar zemlje. Sve što Bog stvara njegovo je i u potpunosti pripada njegovom vlasništvu. Zemlja je Božje stvorenje i u potpunosti pripada njegovoj vlasti. Bog od zemaljskog praha oblikuje živa bića i čovjeka. Bog daje zemlji plodnost i po njezi...
Zemljoradnja: prokletstvo ili blagoslov?
Iz brige za zajednički dom

Zemljoradnja: prokletstvo ili blagoslov?

Zemljoradnja ili poljodjelstvo je naporan rad. U poljodjelstvu se ništa ne događa odmah, trenutačno i sada. Vrijeme koje prolazi od trenutka ulaganja truda i rada prilično je dugo. Plodovi tla uvijek dolaze s odlaganjem zadovoljenja potreba. U zemljoradničkom poslu potrebno je veće strpljenje nego u drugim poslovima. Zadovoljenje potreba radi kojih je uložen rad u zemljoradničkom životu je prilično odgođeno i k tome neizvjesno. Plaća koja stiže svaki mjesec čini se većom nagradom i izaziva veće zadovoljstvo od uroda zemlje koji se ubire jednom godišnje. Stoga mnogi zaziru od zemljoradnje i radije se, kao izvoru svojeg uzdržavanja okreću poslovima koji donose sigurnija, pa makar i manja, mjesečna primanja. Zbog svoje težine i zahtjevnosti, zbog neizvjesnosti uroda i izloženosti vrem...
Uskrsni blagoslov jela
Liturgika

Uskrsni blagoslov jela

Što je uopće blagoslov? Površno i brzopleto objašnjenje bilo bi to da je blagoslov zazivanje Božje naklonosti ne neku stvar ili na neku osobu pogotovo u vidu budućeg napretka i blagostanja. Tako blagoslivljamo automobil da bi nas vozio bez prometnih nezgoda i kvarova, blagoslivljamo djecu da budu zdrava i pametna, itd… U tome slučaju blagoslivljamo jela na uskrsno jutro zato što bi po tome blagoslovu jelo dobilo novu kvalitetu svetoga, da bi nam ono bilo zalog Božje zaštite tijekom cijele godine.  Blago-sloviti Što čini pobožan Židov? Njegova je molitva beraka – molitva hvale. On hvali Boga za sve što ga okružuje: za svjetlost dana, za mir noći, za jelo i piće, za roditelje, za djecu, za činjenicu da su Božji narod i Božja svojina. Sve što ga okružuje može biti povodo...
Blagoslov groblja
Liturgika

Blagoslov groblja

Oduvijek su ljudi s poštovanjem sahranjivali svoje pokojne, o čemu svjedoče nalazi iz prapovijesti, što je, očito vezano uz vjeru u prekogrobni život. U ovom ćemo članku nastojati u osnovnim crtama podsjetiti na štovanje pokojnika i njihovih grobova u Svetom pismu, da bismo zatim prikazali blagoslov grobova i groblja u Rimskim obrednicima prije i poslije Drugog vatikanskog sabora. 1. Grobovi i štovanje pokojnika u Svetom pismu i u prvoj Crkvi Dirljiv je opis kako Abraham s ljubavlju sahranjuje svoju ženu Saru. U tu je svrhu, kao pridošlica u Kanaanu, kupio zemljište, tj. spilju Makpelu kod hrasta Mamre pri čemu je insistirao na kupnji, a ne da mu ono bude poklonjeno (Post 23,1-20). Ta je spilja onda postala mjesto gdje je sahranjen i Abraham (Post 25,9). Josip je mrt...
Liturgijski blagoslov bolesnika
Liturgika

Liturgijski blagoslov bolesnika

Čemu se utječu vjernici kada imaju bolesnika u svojoj obitelji? Prikazat će misu za zdravlje. U težim će slučajevima pozvati svećenika da podijeli bolesničko pomazanje, odnosno pobrinut će se da se bolesnik redovito krijepi euharistijom i – koliko je potrebno – sakramentom pomirenja. Nadalje, vjernici će moliti za svoje bolesnike i molitvi se s njima često sjedinjuju njihovi poznanici i prijatelji. Zaputit će se koji puta do kojeg "razvikanog" karizmatskog svećenika. Međutim, Crkva je oduvijek u svom bogoslužju nudila nešto na što i svećenici koji puta zaborave. Naime, uz sve ovo navedeno Crkva nudi obred blagoslova bolesnika. Naravno, taj blagoslov nije alternativa sakramentalne brige za bolesnike, nego njezina nadopuna. Pogledajmo što o tome veli važeći Obrednik.[1] 1. U...
Sveti Juraj: legende, blagoslov konja, narodni običaji i molitve
Pučki običaji, Stopama svetaca

Sveti Juraj: legende, blagoslov konja, narodni običaji i molitve

Sveti Juraj je, moglo bi se reći, univerzalni svetac. Štuju ga i katolici i pravoslavci i muslimani, a posebno ga štuju Romi. Omiljen je i u našim krajevima, njemu su posvećene mnoge crkve i mnoga mjesta, a zapravo malo tko od vjernika zna reći o svetom Jurju više od onoga da se liturgijski časti 23. travnja. O svetom Jurju Iako o njemu ima vrlo malo pouzdanih podataka, tijekom stoljeća su nastale mnoge legende, velikim dijelom u vrijeme viteštva, koje toga mučenika (vjerojatno zato što je bio vojnik) najčešće prikazuju kao viteza koji ubija zmaja i spašava princezu. Tako postoji legenda (pripisuje se Giacomu di Varazzeu) koja tvrdi kako je u jezeru u blizini grada Silene živio zmaj, kojemu su svakodnevno za hranu morali davati ovce, janjad, telad ili kakvu drugu životinju. Međut...
Uskrsni blagoslov jela i uskrsni običaji
Pučki običaji

Uskrsni blagoslov jela i uskrsni običaji

 Nekadašnji običaji u Stranjanima i Matoševcima, katoličkim selima u okolici Banje Luke U Crkvi je uobičajeno u različitim krajevima da se na Veliku subotu ili na sam Uskrs ujutro na ranoj misi blagosliva jelo: kruh, janjeće meso, suho kuhano meso, kuhana jaja i mladi luk. To se ‘posvećenje’ uzima kao prvo na početku uskrsnog doručka. Domaćin prije jela zajedno s ukućanima izmoli: Očenaš, Zdravomariju i Slavaocu „za rod i berićet, za voke (volove) i težake“. Nakon doručka spremalo se i odlazilo na misu. Išli su svi koji mogu, a kod kuće je ostajao netko da sprema ručak i da pazi na stoku. Na Uskrs se kuca obojenim jajima, osobito djeca. Onaj tko svojim jajetom razbije tuđe, pobjeđuje i uzima sebi jaje koje je razbio. Iza mise se nije zadržavalo kod crkve, niti su se ...
Cvjetna nedjelja i blagoslov grančica
Pučki običaji

Cvjetna nedjelja i blagoslov grančica

 Nekadašnji običaji u Stranjanima i Matoševcima, katoličkim selima u okolici Banje Luke Spomendan Isusova slavnog ulaska u Jeruzalem posebno se obilježavao. Djeca i djevojke bi se ujutro umivale vodom u koju bi se stavile latice cvijeća, naročito ljubičica, pa se taj čin po tome nazivao ‘cvjetanje’ ili ‘ljubičanje’. U crkvu na misu bi se ponijele jelove grančice na posvetu i za procesiju oko crkve. Ako iz neke kuće, zbog udaljenosti, nitko nije išao na misu i posvetu grančica, dao je svome susjedu da ih odnese i posvećene vrati. Posvećene grančice bi se zadijevale na prikladnom mjestu, najčešće za rog kuće, i držale bi se preko cijele godine. Kada bi zaprijetilo kakvo nevrijeme, domaćica bi te grančice uzimala i stavljala na žar na maši i iznosila na kućni prag, te okrenuvši s...