Božićni ciklus liturgijske godine
Liturgijska godina započinje 1. nedjeljom došašća, a završava zadnjom nedjeljom u studenome, tj. nedjeljom Krista Kralja. Sastoji se od tri ciklusa: božićnoga, uskrsnoga i vremena kroz godinu. Ovdje donosimo kratak presjek božićnoga ciklusa, a na ponuđenim poveznicama nudimo znatno šire pojašnjenje.
Božićni se ciklus sastoji od došašća i božićnoga vremena. Došašće ili advent (od lat. adventus – dolazak) vrijeme je priprave za Božić, a počinje 1. nedjeljom došašća. Ona uvijek pada u nedjelju koja je najbliža blagdanu Svetoga Andrije (30. studenoga), što znači da došašće može započeti između 27. studenoga i 3. prosinca. Traje četiri nedjelje, a kroz to se vrijeme koristi ljubičasta liturgijska boja, kao znak ozbiljnosti i pokore (3. nedjelje došašća može biti i ružičasta). U crkvama se obično na izvanjski način pokazuje kroz panj i četiri svijeće, te kroz slavlje jutarnjih svetih Misa – zornica. Panj simbolizira židovski narod i lozu Davidovu iz koje je izniknula Mladica – Isus Krist, a četiri svijeće simboliziraju četiri nedjelje kojima se pripremamo za Božji dolazak.
Božićno vrijeme započinje I. Večernjom Božića i traje do Krštenja Gospodinova uključivo. Božić je središte božićnoga vremena, a tada slavimo Božje utjelovljenje i istinu da je Krist postao u svemu nama ljudima jednak, osim u grijehu. Božić se slavi 25. prosinca, a sam blagdan nastao je u 4. st., kao nastojanje da se istisnu poganske svečanosti, a posebno tzv. Dan nepobjedivog boga Sunca, koji se u starom Rimu slavio u vrijeme zimskog solsticija. Isus Krist je jedino pravo Sunce, pa se to htjelo istaknuti i uvođenjem svetkovine Rođenja Gospodinova.
Božićna osmina je vrijeme od narednih osam dana kada se još uvijek intenzivno slavi božićno otajstvo. Važni blagdani su ovi: Sveti Stjepan prvomučenik (26. prosinca), Sveti Ivan apostol i evanđelist (27. prosinca), Nevina dječica (28. prosinca), Sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa (prva nedjelja nakon Božića ili, ako Božić padne u nedjelju, 30. prosinca), te svetkovina Svete Marije Bogorodice (1. siječnja).
Nakon božićne osmine, a unutar božićnoga vremena, slavi se osobito spomendan Presvetoga Imena Isusova (3. siječnja), svetkovina Bogojavljenja (Tri kralja) (6. siječnja) te blagdan Krštenja Gospodinova (u nedjelju nakon Bogojavljenja).
U ponedjeljak nakon Krštenja Gospodinova započinje prvi dio vremena kroz godinu.